U ovoj priči otkrit ćemo vam neke motive vrlo osobite hrvatske regije Istre, koju osim morske obale krasi i zelena unutrašnjost sa srednjovjekovnim gradićima na vrhovima brežuljaka.

Istra je najveći hrvatski poluotok i vrlo osobita regija. Osim morske obale, krasi je i zelena unutrašnjost sa srednjovjekovnim gradićima na vrhovima brežuljaka. Ovdašnje crkvice čuvaju vrijedne freske starih majstora, a seoska domaćinstva drevne recepture i kvalitetna vina. Neke istarske motive otkrit ćemo Vam u ovoj priči…

Hum
Sa svojih dvadesetak stanovnika, Hum je poznat kao najmanji grad na svijetu. Prema legendi, divovi koji su gradili ostale veće gradove u dolini rijeke Mirne, od preostalog kamenja sagradili su Hum. Gradić je okružen bedemima, a dobro sačuvana gradska jezgra sastoji se tek od dvije male ulice s nekoliko kuća, župne crkve iz 1802. godine, romaničke crkve Sv. Jeronima iz 12. stoljeća, tipične istarske gostionice i muzeja. Svoj današnji izgled Hum je dobio još u 11. stoljeću. Od tada se izvan gradskih zidina gotovo ništa nije gradilo, tako da je naselje ostalo unutar granica određenih u ranom srednjem vijeku.

Crkva sv. Jeronima čuva stare freske koje su jedinstveno umjetničko djelo u cijeloj Istri. Slikane u duhu romaničkog zapada, ali pod snažnim utjecajem bizantskog slikarstva, svjedoče o prožimanju ovih dviju kultura. Na oslikanim zidovima ove crkvice urezano je i četrdesetak glagoljskih grafita iz razdoblja 12. do 15. st. Ovdje se spravlja Humska biska, domaća rakija prema receptu starom oko dvije tisuće godina, ostatku magije starih Kelta koji su nekada živjeli na ovim prostorima. Biska ima ljekovita svojstva, a način proizvodnje, naslijeđen od pokojnog humskog župnika i poznatog travara, znaju samo u konobi u Humu.

Aleja glagoljaša
Aleja je sedam kilometara dug osobit spomenik starom hrvatskom pismu, glagoljici. Njome su se Hrvati služili preko tisuću godina, a na ovim područjima bila je u upotrebi još početkom 20. stoljeća. Spomenik je podignut u današnje vrijeme uz cestu između Roča i Huma. Sastoji se od 11 obilježja posvećenih razvoju i očuvanju ovog pisma.

Aleja započinje podno Roča a završava pred gradskim vratima Huma. Među onima kojima su obilježja posvećena su sv. Ćiril i Metod, širitelji pismenosti među Slavenima te Kliment Ohridski, njihov najzaslužniji učenik i sljedbenik, osnivač prvog slavenskog sveučilišta. Obilježja su posvećena i najstarijim i najpoznatijim hrvatskim glagoljskim natpisima uklesanim u kamen, pisanim spomenicima te hrvatskom prvotisku.

Roč
Ovaj gradić naseljen je još od pretpovijesti. U srednjem vijeku bio je granična utvrda, što je vidljivo u dobro sačuvanim bedemima i pet kula koje ga okružuju. Nekad središte glagoljaške književnosti i tiskarstva, u Roču se pripremao i tisak prve hrvatske tiskane knjige - Misala iz 1483. godine.

Zaštićen je kao spomenik kulture, a čuva ostavštinu iz prošlosti kao što su rimski lapidarij, mletački top, glagoljaški natpisi uklesani u kamene ploče, srednjovjekovne knjige pisane glagoljicom, stambena arhitektura iz 16. st. i tri crkve - sv. Bartola iz 1492. godine, sv. Roka s freskama iz 14. i 15. stoljeća te sv. Antuna Opata iz 12. stoljeća s jednim od najpoznatijih glagoljskih grafita - ročkim glagoljskim abecedarijem.

Ples mrtvaca
Jedan od najpoznatijih spomenika kulture i umjetnosti Istre, freske u crkvi Sv. Marije na Škrilinah, nacrtao je majstor Vincent iz Kastva sa suradnicima 1474. godine. Ovaj ciklus kasnogotičkih fresaka podijeljen je u 46 polja, gdje su kao u stripu narativno prikazane sekvence iz života Bogorodice i Krista. Najveći prostor zauzimaju kompozicija Poklonstvo kraljeva, koja prikazuje povorku triju kraljeva sa srednjovjekovnom pratnjom i alegorijska tema Ples mrtvaca.

Na svim je freskama slikar prikazao život svog vremena i istarski pejzaž, kao i ideju o nepredvidivosti sudbine i smrti koja izjednačuje sve staleže. Crkva Sv. Marije nalazi se u blizini Berama, pitoresknog srednjovjekovnog gradića nastalog na mjestu predhistorijske ilirske gradine. U polju pod Bermom u 19. st. iskopana je ilirska nekropola.

Zvjezdarnica u Višnjanu
Zvjezdarnica je dio slikovitog gradića Višnjana. 1999. godine bila je peta u svijetu po broju otkrivenih malih nebeskih tijela u Sunčevom sustavu, a ispred nje bile su samo američke vojne i NASA-ine zvjezdarnice. Ovdašnjim teleskopom otkriveno je više od 1400 malih planeta.

Osim bavljenja astronomijom, studenti i amateri organiziraju i obrazovne projekte za mlade s kreativnom pristupom metodi nastave prirodnih znanosti. Trenutno se gradi i novi opservatorij 3 km od Višnjana, gdje će biti specijalni teleskop za praćenje za Zemlju potencijalno opasnih objekata, jedan od 10 najvećih te vrste u svijetu.

Odredišta iz naše ponude u unutrašnjosti Istre su tradicionalna seoska imanja u kojima možete iskusiti autentični život ove regije, a mogu biti i polazišta za predložene itinerere.