Veljača je doba karnevala koji svoje porijeklo imaju u davnoj višestoljetnoj prošlosti. Iako su danas sastavni dio zapadnog kršćanskog civilizacijskog kruga, karnevali su utemeljeni na običajima naroda još iz predkršćanskog doba. Hrvatski obalni karnevalski gradovi poznati su po maštovito odjevenim povorkama i prigodnim zabavama. Pročitajte kako su izgledali stari hrvatski karnevalski običaji te gdje i kada možete uživati u veseloj pokladničkoj atmosferi.

Zvončari iz Kastva
Zvončari i njihova tradicionalna karnevalska povorka najpoznatiji je običaj hrvatske karnevalske magije. Zvončari su odjeveni u mornarsko odijelo tj. prugastu majicu i bijele hlače s različito postavljenim šavovima, preko kojih se navlače čarape, a oko struka se stavi širok pojas žarko crvene boje. Na koncu se preko leđa stavljaju najvažniji dijelovi "opreme" - ovčje krzno učvršćeno konopcima i velika metalna zvona vezana za pojas. Tradicionalno središnje zvono jednog kastavskog zvončara izrađeno je od bakra i ima je volumen 10-12 litara, dok zvona na bokovima imaju od jedne do 1.5 litre. Potpuno opremljen zvončar na glavi nosi nakaznu masku izrađenu od drva i čvrstog papira s dodatcima ovčjeg ili zečjeg krzna, pokatkad s crvenim nosom i obavezno s rogovima. Zvončari se kreću u povorci (katkad u paru, katkad samostalno) i ovisno o selu iz kojeg dolaze koračaju posebnim korakom koji čini da zvona svake skupine zvone drugačije. Kad su pred kućom ili publikom skladno kretanje zamijene međusobnim sudaranjem koje proizvodi bučnu zvonjavu.
Posjetite Kastav: Karneval u Kastvu počinje 17. siječnja na dan Sv. Antona, a završava na Pepelnicu.

Međunarodni riječki karneval
Još prije sto godina Rijeka je živjela svoj karnevalski život intezivnije od bilo kojeg grada u ovom dijelu Europe. Organizirale su se karnevalske povorke i karnevalski balovi u kojim su sudjelovali austrijsko i mađarsko plemstvo, ruske kneginje, njemački baruni, grofice i grofovi iz cijele Europe. Priređivale su se i priredbe kao npr. vrlo dojmljiv "Praznik cvijeća" u kazalištu, kada su se pozornica i parter pretvarali u veliku plesnu dvoranu. Danas se u Rijeci održava jedan od većih karnevala u Europi, Međunarodni riječki karneval koji iz godine u godinu okuplja brojne karnevalske skupine te tisuće gledatelja iz cijele Hrvatske i svijeta. Karnevalski događaji grada Rijeke osebujan su spoj europskoga građanskog karnevala, prije svega venecijanskog i austrijskog folklora i mitologije starih Slavena.
Posjetite Rijeku: Međunarodni riječki karneval održava se od 17. veljače do 4. ožujka. Prije dolaska predlažemo Vam da pogledate Program karnevalskih događanja na Opatijskoj rivijeri ili pak razgledate lovransku vilu Astru u obližnjem Lovranu u kojoj će se održati bal pod maskama. Apartmane u vili možete online rezervirati na našim stranicama.

Karneval na Pagu
U gradu Pagu na istoimenom otoku sjeverne Dalmacije, središte je karnevala igra po imenu "Robinja". Paška je Robinja pjevana predstava čiji je sastavni dio ples s drvenim sjekiricama, a kretnje plesača prati poseban tekst. Lik robinje igra muškarac odjeven kao žena (katkad i u gradskom odijelu) s obaveznom maramom na glavi i u pratnji dvaju dječaka. Uz njega tu je još lik trgovca te trgovčeve družine, stjegonoša, svirač i niz likova inspiriranih dobom turske vladavine. Likovi se kreću u povorci, a pred domom župnika, vrlo uglednog građana ili na glavnom trgu počinje predstava čiji se sudionici rasporede u obliku elipse. Radnja je jednostavna: riječ je o otkupu robinje uz prepirku nasuprotno postavljenih strana i prepričavanje događaja iz prošlosti, pri čemu je sukob dobrih i loših (crnih i bijelih) skriven pod krinkom ljubavi, pa se na vrhuncu igre elipsa posve suzi u klupko, a robinja pobjegne.
Posjetite Pag: Zimski karneval u Pagu započinje prve subote nakon blagdana Sveta tri Kralja. Tri dana pred blagdan Pepelnice (Čista srijeda), na Trgu Petra Krešimira IV održava se niz zabava. Na Čistu srijedu se karneval završava.

Splitski karneval
Dokumenti govore da je tradicija karnevala u Splitu drugačija od dosad spomenutih po tome što su se ovom prigodom priređivali maskirani plesovi po gradskim i plemićkim palačama, u čitaonicama i gradskom kazalištu, uz bučan vatromet i rakete, s osobito osvještenim i kritički oštrim duhom u skladu sa slobodarskom naravi renesanskog čovjeka. Stoga imamo i gradske proglase o prihvatljivom ponašanju u doba karnevala. Uz zabavne igre i maskirane povorke na ulicama, brojne pjeroe i arlekine te predstave u kojma se obrađivao povijesni događaj, Split je bio poznat po raskošnoj proslavi i svečanom, bogatom osvjetljenju.

Dubrovački karneval
Tradicija dubrovačkog karnevala seže u 14.st. kad je vlada donijela proglas da je građanima dozvoljeno nacrniti lice i preobući se u kakav lik ili osobu, uz zabranu nepriličnih maski. Tako je Dubrovnik bio grad u kojem je karnevalsku povorku sačinjenu od muškaraca i žena činila smotra lijepih tradicijskih nošnji iz okolice, a sudionici bi na knežev poziv plesali kola, izvodili troskoke i veselo se zabavljali uz trube i svirale. Ponekad je proslava bila praćena viteškom konjičkom igrom koja se sastojala u tome da mladići trčeći s kopljem u ruci na konju moraju u trku zakačiti srebreni prsten ovješen o konop razapet visoko iznad trkaće staze. Kasnije, u doba kasne renesanse u Dubrovniku su se u doba karnevala mogle vidjeti skupine odjevene u vojnike, plesače, gimnastičare, skupine zabavljača koje recitiraju i pjevaju, zabavljače odjevene kao dadilje, vračare, popove i vragove, a u 18.st. postojale su glumačke i kazališne družine koje su organizirano nastupale na trgovima izvodeći plesove i predstave bogate i do detalja razrađene koreografije. Početkom 20.st. dubrovački karneval seli se u dvorce i palače vlastele i imućnika, priređuju se raskošni plesovi pod maskama i bogate zabave, a puk slavi veselo na ulicama.
Posjetite Dubrovnik: U pokladničkoj atmosferi na ulicama Dubrovnika možete uživati od 22.veljače do 4.ožujka.