Plitvička jezera ubrajaju se u najljepše prirodne znamenitosti Europe. Godine 1979. UNESCO je uvrstio Plitvice u popis svjetske spomeničke baštine Nacionalni park Plitvička jezera ukupne površine 266 km2 sastoji se od 16 terasastih jezera međusobno povezanih slapovima i kaskadama. Prvo jezero smješteno je nadmorskoj visini od 636 metara, a posljednje, [Plitvice] 8 km južnije,nalazi se na 133 metra. Najveća dubina jezera je 46 metara, a prirodni fenomen Plitvica je prozirnost jezerske vode koja doseže dubinu od preko 8 metara.

Jezera su podijeljena u dvije skupine: gornja jezera (12) okružena golemom šumom veća su i mirnija, dok se donja 4 nalaze podno 70 metara visokih litica, a okružena su nižom vegetacijom.
Plitvička jezera proglašena su nacionalnim parkom još 1949. godine, a zbog svoje se ljepote ubrajaju se među najljepše prirodne znamenitosti Europe. Godine 1979. UNESCO je uvrstio Plitvice u popis svjetske spomeničke baštine. Danas su Plitivice najposjećenije hrvatsko turističko odredište, a broj gostiju nadmašuje čak i grad Dubrovnik. Jezera se nalaze u dijelu gdje ravničarska Hrvatska prelazi u krški planinski predio, na i gdje se prometni pravci sa sjevera spuštaju prema primorskom i priobalnom dijelu Hrvatske. Stoga su Plitvička jezera izvrsno mjesto za odmor i predah na putu prema moru, dobar ručak ili čak noćenje. Udaljenost od Zagreba iznosi 140 km, u smjeru juga.
Plitvička jezera pružaju posjetiteljima kilometre uređenih staza za šetanje koje velilkom većinom u obliku drvenih mostića nadvisuju površinu jezera i vijugavo spajaju obalu s obalom.

Kako je šumska vegetacija u toplom dijelu godine iznimno bujna zbog utjecaja primorske klime, a kontinentalni geografski položaj Plitivicama obavezno priskrbljuje obilan snijeg u zimskom periodu, nacionalni je park posjećen u sva godišnja doba.
[Plitvice] Unutar parka nalaze se šumski kompleksi koji su zbog prašumskih obilježja proglašeni posebnim rezervatima (npr. Čorkova uvala). Snijega na Plitvicama ima od studenog do ožujka što pogoduje ljubiteljima skijaškog trčanja, a u prosincu i siječnju zaledi se površina jezera.
Ljeti se temperatura vode u najvećim jezerima, Prošćanskom i Kozjaku kreće oko 24°C čineći ih ugodnim za kupanje. U stijenama uz jezera nalazi se sveukupno 20 špilja od kojih su one najpoznatije Golubinjača, Mračnjača, Velika pećina i Šupljara.
Osim pješice jezera se mogu obići turističkim vlakićem i brodom. Ovisno o programu razgleda koji odaberete (šest itinerera u ponudi Uprave Nacionalnog parka), trebat će vam 3-6 sati za organizirani obilazak. Gosti koji se žele zadržati na Plitivicama duže smještaj mogu naći hotelima Jezero, Plitvice i Bellevue smještenima u uskoj zoni Nacionalnog parka. Smještaj se osim u hotelu može naći i u privatnim kućama.

Zanimljivosti iz biljnog i životinjskog svijeta
Raspon biljnih vrsta kreće se od mediteranskih do karpatskih, preko euroazijskih, i borealnih do artičko - borealni i borealno - euro - sibirskih, a velik je i broj endemičnih vrsta. [Plitvice] Najzastupljenije drvo u šumskom dijelu parka je bukva koja pokriva oko 73% površine. Bukva predstavlja velik ekološki kapital je stvara siguran i čvrst šumski pokrivač te spriječeva klizanje tla i eroziju. [Plitvice] Druga vrsta drveća po svojoj zastupljenosti u parku je jela sa 22 %. Kao crnogorična vrsta pojavljuje se u višim predjelima iznad čiste bukove šume. Jela zajedno s bukvom tvori jednu od najljepših šuma ovoga područja područja. Posebnu vrijednost imaju granična područja između šuma i livada te šuma i jezera. Čorkova uvala na Plitvičkim jezerima je najljepša prašuma Dinarida. Obuhvaća 79,50 ha površine, a razvija se isključivo pod prirodnim uvjetima bez utjecaja čovjeka. U Čorkovoj uvali mogu se naći i pravi divovi šumskog svijeta među kojima su smreke više od 50 m i jele čiji je prsni promjer oko 140 cm.
Od životinjskih vrsta na Plitvicama u šumama se mogu naći medvjed i vuk koji najčešće izlaze u ranu zoru ili sumrak, te lisica, ris i jazavac. Jezera nastanjuju pastrve ali ribolov zasad nije dopušten. Ptičji svijet izrazito je brojan: preko 140 vrsta ptica od pjevica do grabljivica u šumama parka nalazi gnijezdo ili utočište od hladnoće. Čak 30% sveukupne hrvatske faune leptira nastanjuje prostor Plitvičkih jezera i njihovih livada.

Winnetou - junak s Plitvičkih jezera
Plitvička jezera najpoznatija su po legendarnom filmu o Winnetou snimljenom prema klasiku iz pera Karla Maya. Originalni naslov filma iz 1960-tih, "Blago srebrnog jezera" (Treasure of Silver Lake, Der Schatz im Silbersee) sniman je na Plitvičkim jezerima, a glavni glumci su bili Lex Barker, Herbert Lom i Pierre Brice. Winnetou je bio idol djece i mladih šezdesetih i sedamdesetih, a u njemačkoj je kinematografiji ovo bio kultni film.